Странице

20. 11. 2012.

PANČEVO - RIJEKA - SPLIT - KNJIŽEVNOST


Usled nedostatka prostora prouzrokovanog kvarom na električnim instalacijama u prostorijama Omladinskog resursnog centra, URLIK (ciklus književnih večeri, čitanja dramskih tekstova i projekcija filmova), već drugu nedelju za redom zbiva se na različitim lokacijama u gradu. Nakon što su Marija Milosavljević i Miloš K. Ilić prošle srede organizovali projekciju filma u Malom klubu Doma omladine, ovog utorka održano je književno veče, posvećeno radu pesnika Ivana Tulića i predstavljanju njegove zbirke priča „578”.

S obzirom da je „urlikanje”, koje je trebalo da se održi u galeriji „Dvorište”, planirano u istom terminu kao književno veče Franka Bušića u galeriji „Elektrika”, Urlici i Bušić odlučili su da ipak spoje svoj program, i u Elektrici udruže književne snage i zainteresovanu publiku. Uvodnu reč dali su Marija Milosavljević i Vladimir Palibrk, organizator književne večeri Franka Bušića. U prijatnoj atmosferi „Elektrike”, program je otpočeo nakon dvadeset časova, i održao neformalan karakter sve do samog kraja.


„578”


U tandemu s Nerminom Gogalićem iz Rijeke, Ivan Tulić je prošle godine objavio zbirku „578”, sačinjenu od sedam Ivanovih i pet Nerminovih priča. Naziv ove zbirke označava kilometražu koja razdvaja Pančevo i Rijeku, a kao i naziv, i izuzetno simpatične ilustracije na koricama zbirke povezuju ova dva grada: prednja simboliše Rijeku, a zadnja Pančevo.

- Kada je Facebook bio u razvitku, 2008. godine, našli smo se na stolu za poker. Mi smo bili ekipa od tri Srbina koji smo zapravo bili fini prema Muslimanima, Crncima, Hrvatima... I Nermin se zaprepastio, pošto nije verovao da je to moguće. Shvatio je da smo dobri momci, poslao nam je neke razglednice iz Montreala gde je tada bio. I onda je jednostavno priča krenula na to da li nešto čitamo, shvatili smo da i pišemo obojica, pa se posle pojavio taj opštinski konkurs. Prošli smo konkurs i shvatili da imamo dve priče. To je trajalo nekih godinu dana i onda smo našli štampara - rekao je Tulić, objašnjavajući kako je zapravo došlo do saradnje s Gogalićem.

Pretežno mlađa publika, u izuzetno pohvalnom broju, i ove nedelje ispratila je URLIK, uživajući u neformalnom predstavljanju Tulićevog rada. Nakon što su zainteresovanoj publici podeljeni besplatni primerci zbirke „578”, scenu su preuzeli Franko Bušić iz Splita, i njegova mlada koleginica, beograđanka, Jovana Baćanović.


Lino lada, plazma i nitkovi


Književni program u „Elektrici” nastavljen je srpskohrvatskim performansom, izvedenim po ideji Jovane Baćanović, a za njega je korišćena „Plazma”, srpski, i „Lino lada”, hrvatski proizvod, koje su umetnici jeli simbolišući povezivanje Hrvatske i Srbije. Nakon izuzetno zanimljivog performansa, kom se i publika priključila, Franko i Jovana naizmenično su čitali svoje pesme, i okupljenima predstavili svoj rad. Zanimljiv spoj ova dva umetnika, prethodno veče nastupao je na „Spoken Poetry Festivalu” u Beogradu, gde su stigli čak do finala, a Jovana nam je u razgovoru i potvrdila da će dalje saradnje sigurno biti.

- Upoznali smo se pre godinu dana, i ovaj performans bio je moja ideja. Kada je on prvi put gostovao u Beogradu počeli smo saradnju, a kada sam ja bila u Splitu to se nastavilo. U principu, radimo svako za sebe, ali kad god imamo priliku, kada sam ja tamo ili on ovde, nešto zajedno napravimo. Što se mene tiče, trenutno tražim sponzore da izdam samostalnu zbirku pesama, pošto je prva zbirka koju sam objavila bila u saradnji s četiri autora, a sada bih želela da izdam samostalno izdanje - rekla je za „Omnibus” Jovana Baćanović.

Franko Bušić je umetnik iz Splita koji je do sada svoj rad više puta predstavljao pančevačkoj publici. Ove večeri, za nas je odabrao pesme iz zbirke „Nitko nitkov kao ja”, a, takođe, imali smo priliku da vidimo i neke od njegovih stripova. Publika je mogla da izabere i dobije neki od njegovih radova, a Bušić je takođe delio i primerke svoje zbirke. Veče je proteklo u savršeno prijatnoj atmosferi, i čitav ovaj događaj potvrdio nam je koliko je, zapravo, sarađivanje i poštovanje između dve naše pomalo zavađene nacije, Hrvata i Srba, moguće. Da li je književnost ta koja može izmiriti nesuglasice i biti prvi korak ka boljim odnosima s našim komšijama pokazaće vreme (kao što ga je i pokazivalo u ove varijante odnosa). Nadamo se samo da će češće dolaziti do ovakvih pokušaja izlečenja, i samim tim saradnje između umetnika, s obzirom na kvalitet proizvoda koji tom saradnjom nastaje.

D. J.
Foto: Iiv Rajić



Нема коментара:

Постави коментар